Education

Clanak se zasniva na stanovištu da izrada osnova programa predškolskog vaspitanja ne
zapocinje odredivanjem šta program treba da sadrži i kako treba da bude struktuiran vec
koncipiranjem procesa stvaranja dokumenta, definisanjem osnove za generisanje sturkuture
i sadržaja dokumenta i preduslova njegove kontekstualizacije. Polazeci od teorijskih postavki
soci-kulturne teorije, sociologije detinjstva, postmodernizma i poststrukturalizma, kao i
analize predškolskih programa u medunarodnoj predškolskoj zajednici prepoznatih kao
visokokvalitetnih, u clanku se iznose smernice za izradu osnova programa usmerenog na
odnose zasnovanog na kontekstualno primerenom pristupu. Elaborirane smernice su:
razvijanje osnova programa kao kolaborativni proces, naziv programa kao metafora, toposi,
interna i eksterna umreženost programa.

Ideologije obrazovnih programa se određuju kao sistem vrednosti, shvatanja i uverenja jednog društva ili jedne društvene grupe, kojim se projektuje kako će obrazovanje biti i kako će se ostvarivati. U radu se predlaže jedan model dekonstruisanja ideologije obrazovnog programa kroz različite dimenzije ideologije.Istraživanje ideologija obrazovnih programa je zajedničko područje istraživanja
pedagogije i sociologije obrazovanja. Neki primeri analize ideologija nacionalnih
obrazovnih programa predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja u Srbiji pokazuju diskontinuitet ideologija obrazovnih programa između ova dva nivoa
obrazovanja, kao i neodrživ spoj različitih ideologija u gotovo svakom programu što čini programe nekoherentnim i konfuznim modelima za praksu.

U radu se analiziraju funkcije digitalnih  tehnologija u istraživanju vaspitača i stručnih saradnika u dečjem vrtću. Savremenu praksu predškolskog vaspitanja karakterišu kontinuirano preispitivanje i promena zasnovani na istraživanjima praktičara. Digitalne tehnologije se koriste u svim fazama istraživanja praktičara i imaju različite funkcije kao što su dokumentaciona, pedagoška, reprezentativna i refleksivna. S obzirom na potencijal koji imaju kao istraživačko oruđe u prikupljanju, analizi, tumačenju i prezentovanju podataka istraživanja, digitalne tehnologije menjajaju istraživačku praksu vaspitača i saradnika.

Abstract: Learning theories create discourses through which power relations might be reproduced and maintained in educational activities. Including answers to the questions
“what is knowledge” and “who owns it”, they can preserve authoritarianism in education and determine an approach to teaching and learning. The previous two questions are the
criteria for the comparison of the two widely accepted learning theories, transformative learning theory and conception of metacognition and self-regulation. A deeper analysis of the research question has been done by exploring the ideas of feminist epistemology and Foucault’s perspective of power relations. The main objective of this paper is not to provide a new conception, but to illustrate the importance of analysis and deconstruction of “truth” that is implicit in the explored theories. The possible contribution of this work is to draw attention to the ideologies that these theories are based on and to understand
power relations and the ways they have being reproduced through language.

Key words: power relations, learning theories, epistemological assumptions, adult education.

Apstrakt: U ovom radu želimo da razmotrimo temeljne pretpostavke na kojima se istraživački rad u oblasti obrazovanja i učenja odraslih zasniva: naša uverenja o stvarnosti (ontologija) i naša uverenja o saznavanju unutar te stvarnosti (epistemologija). Ova uverenja neminovno oblikuju čovekove odluke koje usmeravaju njegove aktivnosti i uopšte angažovanje u svetu koji ga okružuje, pa tako i u samom planiranju i realizaciji naučnog  istraživanja. U tom kontekstu, razumevanje bar nekih od tih uverenja, postavlja se kao ključno za efektivnu kritiku i primenu rezultata istraživanja, a sve u cilju poboljšanja obrazovne prakse, kao i teorijskom razmatranju njene opravdanosti.